Od lekovitih biljaka do Vaskrsa: put jedne tihe obnove

Proleće je i počinje sezona prikupljanja lekovitog bilja. Svake godine sakupljam biljke za čajeve koje kao porodica pijemo, a u svojoj bašti sam tokom godina formirao malu botaničku zbirku biljaka koje sam presadio i negujem.

Moji prvi čajevi bili su jednostavni, uglavnom namenjeni respiratornim tegobama. Vremenom je to dobilo dublji smisao. Kada se moj otac razboleo i prolazio kroz hemioterapiju, voda mu se gadila. Jedino što je mogao da pije bio je čaj od koprive, koji mu je, uprkos agresivnoj terapiji, pomogao da održi nivo gvožđa u krvi.

Nakon toga sam se i ja razboleo. Već sam pisao o svom iskustvu sa karcinomom bubrega. Kao i svaki čovek u takvoj situaciji, tražio sam pomoć gde god sam mogao. Period čekanja na operaciju bio je dug, skoro četiri meseca. Tada sam čuo za travarku Milicu Kokerić iz Šehera, kod Zvornika. Supruga i ja smo seli u kola i otišli kod nje.

Baka Milica je živela skromno, prodajući čajeve po vrlo pristupačnim cenama, više iz želje da pomogne nego da zaradi. Ono što me je posebno privuklo nije bilo sujeverje, već njen pristup i želja da razume biljke i njihovo dejstvo. Proveli smo nekoliko sati razgovarajući. Vodila me je kroz svoju baštu, biljku po biljku, objašnjavajući njihova svojstva, uz povremene reči: „Hajde, uzmi ovo, da ti dam pelcer.“

Baka Milica i ja

Verujem da su čajevi koje sam tada koristio pomogli da se bolest ne pogorša u tom periodu čekanja. Pored čajeva koje sam kupio, iz njenog dvorišta sam poneo i dvadesetak biljaka koje sam kasnije zasadio kod sebe.

Nakon toga sam počeo ozbiljnije da proučavam literaturu, skupljam biljke i razvijam sopstvene mešavine. Danas sakupljam različite biljke, za plućne čajeve, za imunitet i za kožne probleme, ali ova konkretna mešavina koju sada koristim namenjena je jačanju imuniteta i podršci radu bubrega.

Lekovite biljke koje prikupljam:

1. Crvena kopriva (Lamium purpureum)

Crvena mrtva kopriva je blaga lekovita biljka koja raste rano u proleće i prepoznaje se po ljubičastim vrhovima i sitnim cvetovima. Za razliku od prave koprive, ne peče i ima nežnije dejstvo. U narodnoj medicini koristi se kao protivupalna biljka i blagi čistač organizma, posebno za podršku limfnom sistemu i mokraćnim putevima. Deluje umirujuće na sluzokožu i može pomoći kod blagih respiratornih tegoba. Zbog svoje blagosti pogodna je za svakodnevne čajne mešavine, naročito kada je cilj dugoročna podrška organizmu bez opterećenja.

2. Kopriva (Urtica dioica)

Kopriva je jedna od najpoznatijih lekovitih biljaka. Bogata je gvožđem i mineralima. Koristi se za čišćenje krvi, jačanje organizma, kod anemije i problema sa bubrezima i mokraćnim putevima. Takođe pomaže kod opadanja kose i jačanja imuniteta.

3. Žuta kopriva (Lamium galeobdolon)

Žuta kopriva je srodna mrtvoj koprivi i prepoznaje se po žutim cvetovima i niskom rastu u šumskim i senovitim predelima. Kao i druge vrste iz roda Lamium, ne peče i ima blago lekovito dejstvo. Tradicionalno se koristi kao protivupalna biljka i blagi tonik za organizam, posebno za varenje i oporavak. Deluje umirujuće i doprinosi balansu organizma, pa se najčešće koristi kao dopuna u čajnim mešavinama, gde ublažava i zaokružuje dejstvo jačih biljaka.

4. Veronika (Veronica officinalis)

Veronika je blaga, ali veoma svestrana lekovita biljka koja se tradicionalno koristi za jačanje organizma i smanjenje upalnih procesa. Raste po livadama i šumskim proplancima, a prepoznaje se po sitnim plavičastim cvetovima. U čajevima deluje kao prirodni tonik koji podržava imunitet, pomaže disajnim putevima i doprinosi boljem varenju. Takođe ima blagotvoran uticaj na limfni i mokraćni sistem, zbog čega se često koristi u mešavinama za detoksikaciju i oporavak organizma. Zbog svoje blagosti pogodna je za dužu upotrebu i dobro se kombinuje sa drugim lekovitim biljkama. 

5. Hoću-neću (Capsella bursa-pastoris)

Poznata i kao pastirska torbica, ova biljka ima karakteristične trouglaste plodove. Najčešće se koristi za zaustavljanje krvarenja (unutrašnjih i spoljašnjih), kao i kod ženskih problema. Ima snažno adstringentno dejstvo.

6. Matičnjak (Melissa officinalis)

Matičnjak ima prijatan miris limuna i veoma je cenjen za smirenje. Koristi se kod nervoze, nesanice, stresa i problema sa varenjem. Takođe pomaže kod lupanja srca izazvanog napetošću.

7. Nana (Mentha piperita)

Nana je aromatična biljka osvežavajućeg mirisa. Najčešće se koristi za poboljšanje varenja, protiv nadimanja i mučnine. Deluje blago umirujuće i osvežavajuće, a koristi se i kod prehlade.

8. Vranilova trava (Origanum vulgare)

Poznata i kao divlji origano, vranilova trava ima snažno antiseptičko dejstvo. Koristi se kod respiratornih infekcija, kašlja i problema sa varenjem. Takođe pomaže u jačanju imuniteta.

9. Ivanjsko cveće (Galium verum)

Ivanjska trava ili cveće, poznata po sitnim žutim cvetovima i prijatnom mirisu, tradicionalno se koristi kao blaga biljka za čišćenje organizma i podršku limfnom sistemu. Raste po livadama i bere se u vreme oko Ivanjdana, po čemu je i dobila ime. U čajevima deluje smirujuće i blago diuretično, a posebno se ceni zbog svog delovanja na limfu, kožu i opšti proces detoksikacije. Zbog svoje blagosti pogodna je za dužu upotrebu i često se koristi kao dopuna u mešavinama koje imaju za cilj unutrašnje čišćenje i balans organizma.

10. Zlatica (Lysimachia vulgaris)

Zlatica je biljka koja raste uz vodu i ima žute cvetove. Tradicionalno se koristi za jačanje organizma, kod problema sa varenjem i kao blagi diuretik. Pomaže i kod upala i koristi se u narodnoj medicini kao čaj za opšte jačanje.

11. Kantarion (Hypericum perforatum)

Kantarion je snažna lekovita biljka poznata po delovanju na nervni sistem, raspoloženje i oporavak organizma. Ima izraženo protivupalno dejstvo i koristi se kod nervoze, blage depresije i unutrašnjih napetosti. U narodnoj medicini cenjen je kao biljka koja „obnavlja iznutra“, ali zbog svoje jačine i uticaja na metabolizam lekova, zahteva oprez u dugotrajnoj i kombinovanoj upotrebi.

Biljna mešavina za imunitet i zdravlje bubrega

Mešavina koju ja koristim i pijem svako jutro i veče, uz povremene pauze je sledeća: 

  • Kopriva (Urtica dioica) – 25%
  • Veronika (Veronica officinalis) – 20% protivupalno
  • Crvena mrtva kopriva (Lamium purpureum) – 10%  limfa + blaga detoks podrška
  • Žuta kopriva (Lamium galeobdolon) – 10%  balans + oporavak
  • Matičnjak (Melissa officinalis) – 10% smirenje
  • Vranilova trava (Origanum vulgare) – 10% imunitet i ukus 
  • Ivanjska trava (Galium verum) – 10%  limfni sistem + detoks
  • Nana (Mentha piperita) – 3% varenje i ukus
  • Zlatica (Lysimachia vulgaris) – 2%  mokraćni putevi

Kombinaciji koju koristim deluje blagotvorno na jačanje organizma i podršku radu bubrega. Sadrži biljke koje tradicionalno pomažu u čišćenju krvi, smanjenju upala i jačanju prirodne otpornosti organizma. Kopriva (Urtica dioica) doprinosi detoksikaciji i bogata je mineralima koji jačaju organizam. Veronika (Veronica officinalis) i vranilova trava (Origanum vulgare) podržavaju imunitet i deluju protivupalno. Matičnjak (Melissa officinalis) i nana (Mentha piperita) smiruju organizam i pomažu varenju, dok mrtva kopriva (Lamium album) dodatno doprinosi balansu i regeneraciji.

Druge biljke kao što je kantarion, hoću-neću, ivansko cveće dodajem prema potrebi, na određeni period vremena. Trenutno planiram uvođenje listova breze kao stalne biljke u mešavini. Osim ovih biljaka sušim i plućnjak, ranjenik, podbel, lipov i kamilicin cvet, ali njih više koristim u plućnim kombinacijama kao izvor sluzi za iskašljavanje. 

Lekovite biljka i Vaskrs 

Ovih dana razmišljao sam o biljkama koje svakodnevno koristim za čaj. Nijedna od njih ne deluje odmah. Njihova snaga je u postojanosti, u tome što tiho, iznutra, obnavljaju organizam.

Vaskrs nas podseća na nešto slično, ali mnogo dublje. Bog ne deluje samo spolja, niti trenutno rešava stvari. On donosi novi život iznutra, često na način koji ne vidimo odmah.

Vaskršnji događaj je sličan biljama i njihovom delovanju. Kao što seme mora da padne u zemlju da bi iz njega izrastao novi život, tako je i Hrist prošao kroz smrt da bi doneo život. Grob je ćutao tri dana, i tek onda je otvoren silom vaskrsenja.

I kao što biljke polako, ali sigurno menjaju telo, tako Vaskrsli Hristos menja čoveka iznutra, trajno i stvarno. Promena počinje susretom vere, ali se razvija svakodnevno. Nisam počeo da pijem čajeve zbog zdravog života, nego zbog bolesti, a danas ih svakodnevno pijem da bi ostao zdrav. Na sličan način Hristu sam došao zbog duhovne bolesti, On me je ozdravio, ali se svakodnevno susrećem sa njim da bi ostao zdrav. 



Beređi Dušan Bera 



Нема коментара:

Постави коментар