Zlatna ribica
Pesmu pod naslovom "Zlatna ribica", obrada je Seada Memića Vajte na stihove Duška Trifunovića iz 1979.
Kritičari daju sledeće tumačenje pesme:
"Radnja koristi staru narodnu formu (bajka o ribaru i ribici), ali je preobražena u dramski i duhovit dijalog, karakterističan za tekstove Duška Trifunovića. Ribar odbija i najmanju nagradu zbog inata: „nisam čovjek od jedne želje“, odražavajući beskorisni ponos i nezadovoljstvo. Pesma sugeriše da "uvijek je bilo bolje nekad", što dovodi do zatvorenosti prema sitnici i nesposobnosti da se uživa u onome što je trenutno — „možda i nisi zlatna ti“.
"Zlatna ribica" nije samo humorna interpretacija narodne bajke — ona je lucidna refleksija balkanskog odnosa prema sreći, onome što imamo, i našim instinktima da sve unapred ocenjujemo i odbacujemo. Poruka je jasna: čovek je baksuzan, ne zato što nema, već zato što veruje da nikada nije dovoljno."
Pesmu znam dugo, ali sam je čuo ponovo neki dan u kolima, i pokrenula me je na razmišljanje o inatu. Inat je značajan deo kulture Balkana.
Inat u kulturi Balkana
Nekoliko primera mi govore koliko je inat prisutan u razmišljanju Balkanaca.
Inat kuća
Ko god poseti Sarajevo sigurno prošeta do Sarajevske većnice, a ako i malo zna o istoriji Sarajeva, pažnju mu skrene Inat kuća, koja se nalazi preko puta nje. Priča kaže da se Inat-kuća nalazila se nekada na drugoj strani Miljacke. Kada je trebalo graditi gradsku Većnicu, vlasnik kuće Stari Benderija nije pristajao na rušenje, već samo da mu se kuća deo po deo, preko mosta, prenese na drugu stranu reke. Zato je nazvana Inat-kuća, iz inata je preneta preko mosta.
Inat most
Inat most se nalazi u Stocu. Tipičan je po svojoj asimetriji, kao da je greškom tako napravljen. Priča kaže da su neimari tek završili gradnju begovog mosta, kada je Beg sa vojskom morao da napusti Stolac. Priliku je iskoristio lokalni (iz Nevesinja) kabadahija Trtak, koji dolazi sa svojom grupom vojnika u Stolac, i iz inata traži da mu se sagradi novi most, koji će biti viši od begovog. Neimari, opet iz inata, poslušaju, sagrade most, ali ga naprave nesimetričnog, tako da jedan deo završava u koritu reke, a drugi na obali.
Inat kao vodilja junaka priče
U "Pop Ćiri i Pop Spiri", Stevana Sremca, popovi, najbolji prijatelji se posvađaju, da bi ih njihove supruge popadije uvele u pravi rat. „Neću ja da se povijam pred njom! Neka zna ko je ko!“ uništava prijateljstvo. "Ako oni kolju jedno prase, mi ćemo dva", postaje način razmišljanja. Inat postaje pitanje časti, koliko god ona bila komično prikazana.
Ahmed Nurudin, u "Derviš i smrt", u inatu pronalazi životni motiv, posle hapšenja njegovog brata. Kada izgubi veru, pouzdanje u pravdu, smisao, jedino što Nurudinu ostaje je inat: "Znam šta je moj grijeh. Inat. Samo to. Uporno i tvrdoglavo nepristajanje. Inat je moj odgovor na besmisao.". U svetu gde vera i pravda države ne daju smisao, gde sila vlada, jedini izvor smisla za njega je inat. Inat postaje njegovo poslednje utočište slobode, možda ne efikasne, ali autentične: „Ja sam sam. Ne pristajem. I to je sve što imam.“
Inat u poslovicama Balkana
"Inat je loš zanat"
"Tvrd je orah, ali još tvrđa glava"
"Gura svoje kao magarc uz brdo"
Na Balkanu, inat je dvosmislena vrednost — i vrlina i mana, i pokretač i prepreka. "Ja nisam čovek jedne želje, pustiću te iz inata" - početak je mog pisanja, ali i razlog preživljavanja na krvavom Balkanu, kao i razlog neprestanog povratka na stare sukobe i borbe.
Šta je to inat?
Inat je namjerno postupanje protiv volje koga drugoga zbog ponosa, oholosti ili samoljublja [tjerati inat inatiti se (s kim); za inat; u inat; uz inat inateći se, iz prkosa]; prkos
Inat (tur. inat; inatluk), ili prkos, štetno je ponašanje pojedinca ili grupe svojstveno po besmislenom i upornom suprotstavljanju zarad suprotstavljanja. Unutrašnji motiv za sprovođenje inata nisu sopstvena ubeđenja, već želja da se nekom drugom eventualno nešto dokaže ili pokaže. Pokazivanje inata tada postaje samom sebi cilj, a početni povod ostaje u drugom planu.
Inat, prkos, iako može imati nekada pozitivan ishod, i moram reći drag je mom balkanskom srcu, mora da se razlikuje od upornosti, postojanosti. Kod inata, suprotstavljanje je radi suprotstavljanja, i koreni su mu u ponosu.
Moram reći da sam razočaran ovakvim pogledom na inat. Cilj mog razmišljanja je potraga za nama, balkancima, bliskim motivišućim osobinama, ili pokretačima delovanja. Učestvujući na mnogim seminarima o vođstvu, obojenim anglo-saksonskim način razmišljanja, shvatio sam da njihov način razmišljanja "ne pije vodu" kod nas. Poruke "ti si zvezda", "ti sve možeš", "ti si poseban", znaju da nas ohrabre, ali u načelu ne promene naš način razmišljanja. Inat, da je pozitivna osobina, bi mogao biti dobar pokretač... no nije.
Interesantno, prevodioci Biblije nisu koristili reč inat u srpskim prevodima Biblije, što ne znači da Knjiga nad knjigama ne obrađuje ovu temu. Inat je pokriven drugim gresima:
"Ne rugajte se, ne vraćajte zlo za zlo, niti uvredu za uvredu, nego naprotiv blagosiljajte..."(1. Petrova 3:9)
"Ne budite kao konj, kao mazga bez razuma, koje uzdom i uzdama valja obuzdavati, inače ti se ne približuju." (Psalam 32:9)
"Pred padom ide ponos, i pred propast uznosit duh." (Priče Solomunove 16:18)
I konačno, ovih dana čitamo o Izlasku (saznaj više o zajedničkom čitanju Biblije - "Biblijski kompas), a danas o desetom zlu koje je pogodilo Egipat. Faraon, koji odbija da posluša Boga je primer inata, destruktivne upornosti. "Ali ako i dalje budeš odbijao da ih pustiš, evo, ja ću sutra pustiti skakavce na tvoju zemlju." (2. Mojsijeva 10:4)
Hrišćanin ne može da deluje iz inata. Hrišćanin deluje iz promišljene, motivisane, verom vođene odluke. Kada trpi nepravcu, podnosi zlo, ne čini to da bi trpeo zlo, nego zato što je to ispravno da se uradi. Motivi koje sam do sada pronašao je osećaj dužnosti, pravde, ali ne i inat. On otpada.
Beređi Dušan Bera
Нема коментара:
Постави коментар