Proroštvo - prorocanje budućnosti ili nešto sasvim drugo...

Proroštvo - prorocanje budućnosti ili nešto sasvim drugo...

Proricanje ili proroštvo? Da li je to isto? Kako ispravno razumeti proroštvo? Kako primeniti princip "Samo Pismo" na pojam proroštva? Tekst je napisan i objavljen 24.3.2018. na ovom blogu, ali ga sada ponavljam. 

Da li osnovna postavka Protestantizma govori protiv proroštva? 

Jedna od osnovnih postavki Protestantizma jeste princip Sola Scriptura (Samo Pismo). U svom protestu protiv korumpiranosti srednjovekovne crkve, Martin Luter je Vitembergu, gde je bio profesor teologije, na vrata crkve okačio spisak od 95 teza ili protesta. 

To se desilo davne 1517-te godine, u pokrenut je ogroman proces Reformacije, ili kako je nazivamo takođe Protestantizam.

Kako glase osnovne postavke Protestantizma?

Iako sam Luter nikada nije sintetisao suštinu reformacije u izjave, vremenom je crkva prepoznala suštinu koju je definisala u 5 izjava ili 5 Solas ("Sola" je reč na latinskom koju prevodimo rečju "Samo") - Samo Hristos, Samo vera, Samo milost, Samo Sveto pismo, Samo Bogu slava.



U jednom paragrafu to bi mogli izraziti: Samo Hristos je izvor spasenja, kroz Samo Njegovu milost, koje se prima Samo verom, što nam potvrđuje Sveto pismo koje je jedini autorit vere (Samo Sveto pismo), zbog čega Samo Bogu ide slava ili mu se priznaje autoritet, i nikom drugom.

Sola scriptura ili Samo pismo

Sola scriptura je princip koji potvrđuje da je samo Sveto pismo autoritet vere. To znači da se doktrina ili učenje crkve može zasnivati samo na poruci Svetog pisma, a ne na odluci Sinode, Pape, ili bilo kojeg čoveka ili grupe ljudi. To nije lako postići, jer svako čitanje prolazi kroz prizmu čitalaca, i zato se trudimo da proučavamo Pismo, da ga dobro razumemo. Može se reći da vernik protestant počinje svaku odluku i završava je u Svetom pismu.

Kako primenjujemo pricip Samo pismo?

1. Kada imamo neko duhovo pitanje mi proveravamo šta Pismo govori o tome. 
Pri tome primenjujemo neke principe, kao što je - "Određeni stih Svetog pisma posmatramo u kontekstu celog Svetog pisma". Drugim rečima, moramo pogledati celokupnu poruku, sve stihove koji se odnose na to pitanje pre konačnog zaključka.

2. Drugi princip jeste da moramo razumeti kontest Svetog pisma, kulturu, šta je određena poruka tada značila. 
Klasičan primer, da bi nam to bilo jasno, jeste reči "lisica"  u Svetom pismu. U našoj kulturi lisica je uvek asocijacija na lukavost. 

Od mladosti mi slušamo Ezopove bajke u kojima je lisica opisana lukavom, i to je obeležilo našu kulturu, književnost i način tumačenja Biblije. Ali u jevrejskoj kulturi, lisica nije lukava, oni nisu čitali Ezopa. Lisica je u toj kulturi pokvarena, i svi stihovi vezani za lisice govore o pokvarenosti, a ne lukavstvu. Ali to je bezazlen primer... može biti mnogo značajniji uticaj.

Da li je proroštvo suprotno principu Samo Pismo?

Prošle nedelje smo u crkvi imali seminar o prorokovanju. Napravili smo event na facebook-u, pozivali ljude, ali smo stalno koristili termin "Kako slušati Boga?", umesto termina koji bi najbolje opisiao seminar - "Škola proroštva". 

Zašto? Plašili smo se kako će ljudi reagovati, da li će biti zbunjeni, šta će misliti? Jer proroštvo se doživljava čudnim, retkim, nečim sa čime moraš biti oprezan. Želeli smo izbeći napade, prozivanja, a i sami nismo bili sigurni kako će sve proći. Zašto je tako?

Da li Sveto pismo govori o proroštvu?

Sigurno nije zbog Pisma. Novi zavet govori o ovom duhovnom daru na jako puno mesta. To je Dar za koji je Apostol Pavle kaže - "težite proroštvu" I Korinćanima 14:39. 

Jedini dar za koji je Apostol rekao da svaki vernik treba da teži. A zašto se crkva boji onda tog dara?

Verujem često zbog zloupotrebe koju su videli, ali još češće zbog ne razumevanja ovog dara.

Da li je proroštvo predviđanje budućnosti?

Problem je da se pod uticajem kulture u kojoj odrastamo proroštvo posmatra kao predviđanje budućnosti. Poistovećuje se sa odlaskom kod proročice/proroka koji koristeći neki čudesan metod gledanja u pasulj, kafu ili šta god otkriva šta je "zapisano" da će se dogoditi. 

Problem je da je to veoma nehrišćanski pogled na budućnost koja je nešto zapisano, određeno, nepromenjivo. Takav pogled na budućnost je paganski, fatalistički, nepromenjiv. Budućnost se posmatra kao "sudbina", "kismet", "tako je određeno". 

Biblijski pogled na budućnost

Biblijski pogled na budućnost je fleksibilan, uključuje slobodu volje. Nemam prostora da ovde pišem o tome, ali Božije znanje budućnosti je više Božije sveznjanje, vanvremenost Božija umesto predodoređenosti. 

Jednostavno rečeno - smernice su postavljene samo u istoriji spasenja (dela koje utiču na ceo svet, kako je zapisano u Pismu), u svemu drugom budućnost je veoma felksibilna. Zato biblijski posmatrano proroštvo nije predviđanje budućnosti, iako često sadrži poruke o budućnosti, često kao "budućnost koja je posledica našeg ispravnog izbora".

Razlika novozavetno u odnosu na starozavetno proroštvo

Drugi problem je da mi posmatramo pojam proroštvo u svetlu Starozavetnog proroštva, gde su proroci govorili narodu o propasti, kazni, uništenju. Zadatak proroka je bio težak, često su od njih bile zahtevanje čudne stvari (npr ženidba proroka Osije prostitukom kao slika odnosa Izraela i Boga). Takođe, samo pojedinci su bili izabrani za taj težak zadatak. Novozavetno proročanstvo je sasvim nešto drugačije. Ono može da sadrži i opomenu, i govor o budućnosti... ali...

proroštvo kao poklon

Da li je proroštvo proricanje budućnosti ili nešto drugo? - primena

Koje su promene? 

1. Prvo, proroštvo više nije rezervisano samo za pojedince. 

U samom momentu stvaranja crkve, pri silasku Duha Svetog (Dela apostolska 2:17-18., momenat neposredno posle Hristove smrti i Vaskrsnuća) Apostol Petar izjavljuje - ".. izliću Duha svoga na sve ljude, i proricaće sinovi vaši i kćeri vaše..." i nabraja dalje uključujući sve grupe u crkvi. 

Jedna od prvih promena u životu vernika jeste da proroštvo više nije rezervisano za pojedince, nego je dostupno celoj crkvi (to nije isto što i poziv ili služba proroka, ali to je druga tema...). Proroštvo je jedan od osnovnih znakova novog vremena, novog Saveza, novog Zaveta.

2. Drugo, proroštvo nije više orjentisano samo ka opomeni ili proricanju budućnosti. 

Apostol Pavle piše u I Korinćanima 14:3. "A koji prorokuje govori ljudima, utvrđuje ih, bodri ih i teši." Proroštvo u Novom zavetu je prvenstveno namenjeno izgradnji, tešenju, ohrabrenju! Proroštvo je Božija poruka ljubavi nama danas. Neko je rekao da Bog ima nebrojene misli ljubavi o nama, a proroštvo je donošenje jedne takve misli ljubavi nekome od nas.

3. Kako je Bog meni govorio kroz proroštvo?

I konačno, pošto me "kritikuju" da pišem dugačne tekstove, vreme je da završavam današnji tekst - primer iz mog života. Pre puno godina, bio sam jako zaljubljen u tada moju najbolju prijateljicu (sadašnju suprugu). Jako puno smo se družili i razvili duboko prijateljstvo. Toliko smo bili bliski, da smo delili najdublje stvari, među ostalim stvarima Mirjana je delila sa mnom koji joj se momci dopadaju. Nije bilo nade da ćemo biti zajedno. 

Crkvu je posetio čovek koji je služio darom proroštva. Želeo je da podeli reč sa mnom, i među ostalim stvarima koje čuvam u srcu svome, rekao mi je "Bera, želim da znaš da Bog vidi želju tvog srca, i da će se to ispuniti". Dve stvari su mi bile na srcu tog momenta - Mirjana i Futog. Par nedelja kasnije Mirjana i ja smo bili zajedno i planirali svadbu. Da li mi je prorekao budućnost - ne! Učinio je to da je doneo ohrabrenje u moj život, veru da se uzdam, i uskoro se sve ispunilo.

4. Proroštvo nije proricanje. 

Proricanje je paganski pogled koji nema veze sa Biblijom, jer posmatra budućnost fatalistički, nepromenjivo. Proroštvo je govor Božije ljubavi i donosi promenu, budućnost i nadu. Natprirodno je po svom karakteru, jer donosi Božije reči u naš život, nekad ohrabrenje, nekada razotkriva neke stvari u našem životu koje trebaju biti uklonjene ili isceljene, nekad nas priprema za budućnost, ali nije proricanje. 

Priču sam počeo sa razmatranjem principa "Sola scriptura". Dičimo se time da naš pogled na svet dolazi iz razmatranja Svetog pisma. Međutim otrkio sam da se nekada desi obrnuto, da naše razmatranje Svetog pisma dođe od pogleda ovog sveta. 

Proroštvo je jedan takav primer, i zato ga mnogi odbacuju i plaše ga se. Umesto da uživamo u Biblijskom daru, mi ga se plašimo jer ga gledamo očima naših paganskih predaka.

Ako želite više da čujete o proroštvu, poslušajte predavanje našeg gosta, pastora Ron Backera iz Crossroad crkve Roterdam. Propoved smo nazvali "Skinimo mit sa reči proroštvo":




Ako vam se dopalo šta ste pročitali, nudim vam nekoliko opcija:
1. Prijavite se na ovaj blog. Polje za prijavu se nalazi sa desne strane blog, ispod spiska imena ljudi koji su se prijavili do sada. Ako čitate ovaj blog preko mobilnog uređaja, ta opcija vam se nalazi na dnu stranice.
2. Pišite mi na p.hriscanska.zajednica@gmail.com i tražite da vas upišem u mejling listu... Na taj način dobijaćete obeveštenja o novim tekstovima ili video preko mejla. 
3. Prijavite se na naše ostale platforme - youtube kanal, facebook... Likovi vam se nalaze takođe sa desne strane teksta ili na dnu stranice.



4 коментара:

  1. Moram priznati da sam vrlo rezervisana kada su u pitanju proroštva u našim pentakostalnim crkvama. "Ispitujte duhove!" Nisam sigurna da oni koji govore "ovako govori Gospod" ne govore u svoje ime.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Da, razumem. Ali zar takva zlouputreba nije moguća u bilo kojoj oblasti. Propovednik propoveda "Božiju reč" a zapravo rešava sukobe sa ljudima. Da li zbog toga prestati sa propovedanjem? Ljudi greše, ali zato i primenjujemo princip Samo Pismo u prosuđivanju, jer odluku ne donosimo na osnovu grešaka ljudi nego na osnovu onog šta kaže Pismo.

      Избриши
  2. Ja moram reći da vas razumem. Takođe Sveto Pismo kaže da ispitujemo duhove, a i proroštva. To je najbolji put, jer nekada istinita proroštva znaju odvesti krivim putem zbog lošeg tumačenja i još lošije primene. Postoji nešto što se zove "krug učenja" uz pomoć kojeg se ispituju proroštva. Uključuje Boga, molitve, druge ljude, i drže nas odgovornim da ne učinimo neku glupost. Ako pročitate nešto o Džordž Mileru (Oduševljen Bogom), videćete dobar primer toga: Molio se, dobio otkrivenje, nastavio da se moli, savetovao se sa ljudima, molio se sa njima, tražio potvrde i tek onda delovao. Ako se držimo dobrog nauka i primene, onda je ovaj dar blagoslov za Njegovo Carstvo.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Potpuno se slažemo. Postoji pristup proroštvu i on uključuje ispitivanje. To je potpuni ciklus.

      Избриши